Svi “znaju” srpski…
Listam ja tako aktuelni, decembarski, broj Sveta kompjutera i u oči mi samo upadaju ružni primeri na raznim reklamama… A onda ne bejah dokon, uzeo sam aparat u ruke i uslikao ono što mi je upalo u oči… Mislio sam potom da ovde samo okačim primere i napravim kviz da vidim koliko ljudi će šta primetiti… ali neka… Kviz ću nekom drugom prilikom… A sad, idemo redom (da biste bolje videli slike, kliknite na njih):
Ovde se vidi greška za koju mnogi misle da to nije. Naime, napisati “switch-evi” (sa crticom) je pogrešno… Pravilno je “switchevi”. Ne bih sada ovde citirao zašto tako treba, verujem mojoj ženi koja mi je više puta pravilo pronalazila po pravopisima, jezičkim savetnicima itd. Smatram da je u ovakvim situacijama najbolje je naći neku domaću reč, ako postoji, a ako je strani termin prihvaćen u našem jeziku, onda je elegantnije transkribovati ga – svičevi.
Ovde je došlo do tipične situacije da autori reklame ne provere šta u njoj piše, pa je Gandijeva ulica postala Gangijeva.
Ovde su autori reklame napisali “sigurnost od opasnosti” misleći na “zaštitu od opasnosti”. Nije strašno, ali pokazuje nužnost jezičke provere.
Ovde postoji jedna greška i niz nedoslednosti. Autori reklame su se trudili da što više termina prevedu, a onda su reči “movie”, “rechargeable” i “accessories” ostavili u originalu. Greška je kod navođenja broja boja koje ekran prikazuje. Piše “65k pun kolor displej”; 65 hiljada boja nije pun kolor inače se ne bi mnogi trudili da prikazu 262 hiljade ili “punih” 16,8 miliona boja.
Ovde ima veći broj problema nastalih jer prevod urađen veoma loše. Na primer, umesto “vati” koristi se “watts”, umesto “basa” piše “bass-a”. Čak i kada bi te dve reči bile prevedene, sam stil nije u duh srpskog jezika… ali to je već druga priča.
Ovde ne treba “snage od 62W” već “snage 62W”. Ne treba ni “sa elegantnim dizajnom” već “elegantnim dizajnom”.
Ovde nema greške… ali mislim da za “products” postoji srpska reč… Pogodite koja?
A evo prilike da pokažete šta znate… Gde je ovde greška?
APDEJT: Backup, export, import… i slike su nestale
ne gresi
Uf to znači da mi je na blogu uzas jedan 🙂 Sada me je sramota:))
Znači ne kažemo “Techcrunch-u” nego “Techcrunchu” ??
🙂 Sorry… Techcrunchu je pravilno 🙂 Na žalost, ni moja redakcija ne poštuje to pravilo… a glodur se “izvlači” na to da je pravopis loš… Ja se sa njim ne slažem 🙂
ma ima tu logike, jedino mi je pomalo čudno da posrbljavam engleske reči, kad već nemamo naše..
“Fora” je u tome da se sve reči menjaju po padežima kao srpske… Uostalom to svi prepoznajemo dodajući odgovarajuće nastavke. Zašto bi kod stranih stavljali crticu između reči i nastavka, a kod domaćih ne? Pošto sve reči tretiramo na isti način, crtice nema… Isto rešenje se koristi u hrvatskom jeziku. Crtica se dodaje samo ako su reč i nastavak u različitim pismima. Na primer, ako je tekst ćirilični, a navodi se neki engleski pojam u padežu… Tada je nastavak takođe ćirilični i stavlja se crtica da se razdvoje dva pisma 🙂 Ili se reč transkribuje pa se sve piše ćirilicom i opet nema crtice između reči i nastavka 🙂
Jel greška kod “ne greši”, ili mi je promakla neka gramatička?
Марко, ово није тако једноставно питање.
Наиме, правопис је до пре 5-10 година био другачији (са оригиналним именом се користи цртица за падеже — имам примерак таквог правописа, тј. не измишљам :).
Нови правопис — ако се добро сећам — је изменио неколико ствари, а између њих и писање личних имена и назива латиницом. Наиме, ако текст пишемо српским језиком, а латиницом, онда стране речи пишемо као у оригиналу, не додајемо цртицу за падеже, а при првој појави пишемо у загради и изговор (значи, ово је исто као у хрватском, бар какав сам ја утисак стекао). Када пишемо ћирилицом, тада се речи увек транскрибују, а при првој појави се у заградама ставља оригинална транскрипција (овако је и по старом правопису за ћирилицу).
Мислим да и даље није решено питање позајмљеница из нпр. арапског, кинеског, јапанског, хебрејског, таија, итд. 🙂
А за последњи „исечак“, ја видим неколико недостатака (као нпр. „озвучити Игре“, „веома ретко“ = „готово никада“, не видим смисао великих слова у „НЕ ГРЕШИ“, уместо „компанија“ бих рекао „предузеће“).
@Danilo Zaista ne znam kako je bilo ranije… Ovo što pišem me podučava žena koja je profi lektor 🙂
A što se tiče “nagradnog pitanja”, greška je u “Sidnejska Opera”. Nazivi institucija se na srpskom ne pišu svim početnim velikim slovima, osim kada je naziv lično ime itd. Tako da bi ovde trebalo ili Sidnejska opera (ako je Sidnejska deo naziva) a ako je sidnejska prisvojni pridev trebalo bi “sidnejska Opera” – Opera veliko jer je naziv određene institucije u Sidneju 🙂
Вид’, у праву си, то за Оперу сам пропустио. 🙂 Но, и даље је нпр. „веома ретко, чак готово никада“ најобичнији плеоназам, па самим тим такође грешка.
Poslednja recenica je potpuno nelogicna. Ako se izbaci cak gotovo nikada, sto se takodje ne upotrebljava u tom obliku dobije se potpuna glupost:
Altec Lansing je u celom svetu poznat kao proizvodjac koji pri izradi kompleta zvucnika veoma retko NE GRESI!!!!
Pozdrav!
@Данило & Jelena – Potpuno se slažem sa oboma, a pogledajte i druga dva isecka koja se odnose na Altec Lansing… Stil je problematičan u svemu što je napisano, odnosno prevedeno za taj oglas… Sporna rečenica bi verovatno najlepše zvučala da su napisali “…kompleta zvučnika gotovo nikada ne greši!” ali to je već samo moje neuko mišljenje 😉